Nau~avanje Crkve Bo`je:

    Crkva Bo`ja zauzima se za ispravno rezanu cijelu Bibliju. Novi zavjet je jedino mjerilo za ispravno upravljanje i stegu.

1. Crkva Bo`ja zauzima se, kao i uvijek, za cijelu Bibliju ispravno rezanu. Novi zavjet kao jedino mjerilo za ispravno upravljanje i stegu. Ponekad je bilo potrebno Op}em Saboru crkve istra`iti Pismo i protuma~iti zna~enje Biblije da bi prispjeli na ono {to je pravo i ispravno nau~avanje Crkve o raznim stvarima, ali uvijek sa svrhom i namjerom na{e nau~avanje temeljiti strogo na Bibliji.

2. Za tu je svrhu bila postavljena komisija koja je trebala dati izvje{}e Saboru 1910. godine iznose}i zbir nekih nau~avanja koja je crkva isticala, zajedno s biblijskim stihovima na kojima su ta nau~avanja bila utemeljena. Komisija je podnijela izvje{}e, a sadr`aj je iznesen na 47. stranici izdanog Zapisnika tog Sabora.

3. No, Zapisnik ne pokazuje da je Sabor slu`beno prihvatio izvje{}e. Stvari koje su u tom izvje{}u iznesene predstavljaju jednostavno zbir nekih va`nijih stvari, koje smo oduvijek vjerovali, prakticirali i nau~avali. To je zakon kako je iznesen u Bibliji. Ne poku{avamo, niti smo ikad poku{ali postaviti zakon, ve} smo, jednostavno, tuma~ili Bibliju i ovdje iznijeli zakone koje smo tamo na{li.

4. Da bi postojao zapis Bo`jeg zakona, kao {to je iznesen u Bibliji, i kao {to ga je na{ao i protuma~io Sabor, sada je objavljeno i ponovo potvr|eno prihva}anje i zauzimanje za ispravno rezanu cijelu Bibliju i Novi zavjet kao na{e mjerilo vjere i prakse, te sada objavljujemo da su zakoni i nau~avanja Biblije, onako kako su izneseni u izvje{taju navedene komisije na stranici 47. Zapisnika Op}eg Sabora pod naslovom Nau~avanje Crkve Bo`je, slu`beni pravorijeci i tuma~enja Sabora 1930. godine Crkve Bo`je u vezi nau~avanja i tema koje su u pitanju od tada.

5. Dodatak Zapisniku Sabora Crkve Bo`je }e se nau~avati u svim biblijskim {kolama i fakultetima, a od studenata teologije zahtijevati da pro|u ispit koji je jednak upitniku koji se koristi pri ispitivanju kandidata za slu`bu.

DOKTRINALNE OBVEZE
  1. Pokajanje. Marko 1:15; Luka 13:3; Dj. apostolska 3:19.
  2. Opravdanje. Rimljanima 5:1; Titu 3:7.
  3. Obnovljenje. Titu 3:5.
  4. Nanovo ro|enje. Ivan 3:3; 1.Petrova 1:23; 1. Ivanova 3:9.
  5. Posve}enje nakon Opravdanja. Rimljanima 5:2; 1.Korin}anima 1:30; 1.Solunjanima 4:3;
      Hebrejima 13:12.
  6. Svetost. Luka 1:75; 1.Solunjanima 4:7; Hebrejima 12:14.
  7. Kr{tenje vodom. Matej 28:19; Marko 1:9, 10; Ivan 3:22, 23; Djela apostolska 8:36, 38.
  8. Kr{tenje Duhom Svetim nakon o~i{}enja: opremanje silom za slu`bu. Matej 3:11; Luka 24
      :49, 53; Dj. apostolska 1:4-8.
  9. Govor u drugim jezicima kako ga Duh Sveti daje kao prvotni znak kr{tenja u Duhu
      Svetom. Ivan 15:26; Dj. apostolska 2:4; 10:44-46; 19:1-7.
10. Darovi Duha. 1. Korin}anima 12:1, 7, 10, 28, 31; 14:1.
11. Znakovi koji prate vjernike. Marko 16:17-20; Rimljanima 15:18, 19; Hebrejima 2:4.
12. Plodovi Duha. Rimljanima 6:22; Gala}anima 5:22, 23; Efe`anima 5:9; Filipljanima 1:11.
13. Nadnaravno iscjeljenje pribavljeno svima u Pomirenju. Psalam 103:3; Izaija 53:4, 5; Matej
      8:17; Jakov 5:14-16; 1.Petrova 2:24.
14. Gospodnja ve~era (Euharistija). Luka 22:17-20; 1.Korin}anima 11:23-26.
15. Pranje nogu svetima. Ivan 13:4-17; 1.Timoteju 5:9, 10.
16. Polaganje desetka i davanje. Postanak 14:18-20; 28:20-22; Malahija 3:10; Luka 11:42;
      1.Korin}anima 9:6-9; 16:2; Hebrejima 7:1-21.
17. Naknada gdje je mogu}e. Matej 3:8; Luka 19:8, 9.
18. Predmilenijski drugi Isusov dolazak.
      Prvo, da uskrsne umrle svete i da ponese `ive svete Sebi u zrak. 1.Korin}anima 15:22;
      1.Solunjanima 4:15-17; 2.Solunjanima 2:1.
      Drugo, da vlada na zemlji tisu}u godina. Zaharija 14:4; 1.Solunjanima 4:14;
      2.Solunjanima 1:7-10; Juda 14, 15; Otkrivenje 5:10; 19:11-21; 20:4-6.
19. Uskrsnu}e. Ivan 5:28-29; Dj. apostolska 24:15; Otkrivenje 20:5, 6.
20. Vje~ni `ivot za pravedne. Matej 25:46; Luka 18:30; Ivan 10:28; Rimljanima 6:22;
      1.Ivanova 5:11-13.
21. Vje~na kazna za zle. Matej 25:41-46; Marko 3:29; 2.Solunjanima 1:8, 9; Otkrivenje
      20:10-15; 21:8.

PRAKTI^NE OBVEZE
I. Duhovni primjer
    Pokazati }emo odanost Kristu vr{enjem duhovnih disciplina; pokazati }emo odanost Kristovom tijelu na{om odanosti Bogu i Njegovoj Crkvi; i pokazati }emo odanost Kristovom djelu time {to }emo biti dobri upravitelji.
A.  Vr{enje duhovnih disciplina
    Duhovne discipline uklju~uju stvari poput molitve, slavljenja, {tovanja, ispovijedi, posta, meditacije (razmi{ljanja nad Svetim pismom), i prou~avanja. Molitvom izra`avamo na{e pouzdanje u Gospodina Boga, davaoca svih dobrih stvari i priznajemo ovisnost o njemu za na{e potrebe i za potrebe drugih (Matej 6:5-15; Luka 11:1-13; Jakov 5:13-18). Privatnim i javnim {tovanjem blagoslivljamo Boga, imamo zajedni{tvo s Njim, i svakodnevno dobivamo duhovno oboga}enje i rast u milosti. Kroz periode posta pribli`avamo se Bogu, meditiramo o Kristovoj muci i discipliniramo se u podlo`nosti kontroli Duha Svetog u svim podru~jima `ivota (Matej 6:16-18; 9:14-17; Dj. apostolska 14:23). Ispovijedanjem na{ih grijeha Bogu uvjereni smo u Bo`je opro{tenje (1.Ivanova 1:9-2:2). Ispovijedanje drugim vjernicima daje nam priliku zatra`iti molitvu i nositi bremena jedni drugih (Gala}anima 6:2; Jakov 5:16). Meditacijom i prou~avanjem Rije~i Bo`je poti~emo vlastiti rast i pripremamo se u pomo}i u vo|enju drugih i pou~avanju duhovnih istina (Jo{ua 1:8: Psalam 1:2; 2.Timoteju 2:15, 23-26).

B.  Odanost Bogu i Crkvi
    @ivot kr{}anskog u~eni{tva poziva nas na ispunjavanje na{ih du`nosti tijelu Kristovu. Trebamo se redovito ujediniti s drugim ~lanovima crkve u veli~anju i slavljenju Boga i slu{anju Njegove Rije~i (Matej 18:20; Ivan 4:23; Dj. apostolska 2: 42, 46, 47; 12:24; Hebrejima 10:25). Nedjelja je kr{}anski dan Bogo{tovlja. Kao Dan Gospodnji, ona je sje}anje na Kristovo uskrsnu}e od mrtvih (Matej 28:1) i treba se koristiti za {tovanje, zajedni{tvo, kr{}ansku slu`bu, pou~avanje, evangelizaciju, i navje{}ivanje (Dj. apostolska 20:7; Rimljanima 14:5, 6; 1.Korin}anima 16:2; Kolo{anima 2:16, 17). Trebamo se brinuti za financijske potrebe crkve davanjem desetka (Malahija 3:10; Matej 23:23) dobrovoljnih `rtvovanja (1.Korin}anima 16:2; 2.Korin}anima 8:1-24; 9:1-15). Du`nost nam je po{tivati i pokoravati se onima koje je Gospodin Isus stavio iznad nas u crkvi (1.Solunjanima 5:12, 13; Hebrejima 13:7, 17). Kori{tenje vlasti mora biti duhovni primjer, a ne gospodarenje nad stadom (Matej 20:25-28; 1.Petrova 5:1-3). Podlo`nost mora biti o~itovanje duhovne vrline poniznosti (Efe`anima 5:21; 1.Petrova 5:5, 6). Kona~no, trebamo izbjegavati udru`ivanje s dru{tvima koja zahtijevaju vezivanje zavjetom (prisegom). Takva dru{tva mogu izgledati kao da su duhovnog zna~aja, ali time {to zahtijevaju vezivanje prisegom i {to su tajnovita, u suprotnosti su s kr{}anskom duhovno{}u (Ivan 18:20; 2.Korin}anima 6:14-18). Kr{}ani ne smiju pripadati nikakvom tijelu ili dru{tvu koje zahtjeva ili vr{i vjernost koja nadilazi njihovo zajedni{tvo u Kristu (Matej 12:47-49; Ivan 17:21-23).

C.  Biti dobar upravitelj
    U Svetom Pismu su uzdignute vrline {tedljivosti i jednostavnosti, no poroci razbacivanja i razmetljivosti su ozbiljno zabranjeni (Izaija 55:2; Matej 6:19-23). @ivljenje pobo`nog i trezvenog `ivota zahtjeva mudru i umjerenu upotrebu na{ih ovozemaljskih blagoslova, {to uklju~uje vrijeme, talent i novac. Kao dobri upravitelji trebamo izvu}i {to vi{e iz na{eg vremena, bez obzira koristimo li ga za rekreaciju ili za rad (Efe`anima 5:16; Kolo{anima 4:5). Beskorisna upotreba slobodnog vremena uzrokuje propadanje (2.Solunjanima 3:6-13; 1.Timoteju 5:13), no korisna donosi preporod. Sav na{ rad i zabava treba ~astiti ime Bo`je (2.Korin}anima 10:31). Kao dobri upravitelji moramo potpuno koristiti na{e duhovne darove (Rimljanima 12:3-8; 1.Korin}anima 12:1-12, 27-31; Efe`anima 4:11-16; 1.Petrova 4:9-11) i prirodne talente (Matej 25:14-30) na slavu Bo`ju. Kao dobri upravitelji moramo shvatiti da je mudra upotreba novca neophodan dio kr{}anskog ure|enja `ivota. Bog nam je povjerio ovozemaljske blagoslove (Matej 7: 11; Jakov 1:17).

II.    Moralna ~isto}a
    Baviti }emo se onim djelatnostima koje proslavljaju Boga u na{em tijelu i koje izbjegavaju zadovoljenje po`uda tijela. ^itati, gledati, i slu{ati }emo one stvari koje su korisne duhovnom blagostanju.
A.  Proslavljanje Boga u na{em tijelu
    Na{e tijelo je hram Duha Svetog i moramo proslavljati Boga u na{em tijelu (Rimljanima 12:1, 2; 1.Korin}anima 6:19, 20; 10:31). Trebamo hodati u Duhu i ne uga|ati po`udi tijela (Gala}anima 5:16). Primjeri tjelesnog pona{anja koji ne proslavljaju Boga su zapisani u nekoliko odlomaka Svetog Pisma (Rimljanima 1:24; 1.Korin}anima 6:9, 10; Gala}anima 5:19-21; Otkrivenje 21:8). Gre{ne stvari koje su istaknute i osu|ene u ovim odlomcima, uklju~uju homoseksualnost, preljubu, svjetovne stavove (poput mr`nje, zavisti, ljubomore), ne~asna komunikacija (poput ogovaranja, gnjevnih ispada, prljavih rije~i), kra|e, ubistva, pijanstva, i ~aranja. ^aranje je povezano bavljenjem kultnim stvarima, koje je Bog zabranio i koje vode k {tovanju Sotone.

B.  ^itanje, gledanje i slu{anje
    [tiva koja ~itamo, programi koje gledamo i glazba koju slu{amo duboko utje~u na na{e osje}aje, misli i pona{anje. Stoga je ~itanje, gledanje i slu{anje onih stvari koje nadahnjuju, pou~avaju i pozivaju na vi{i nivo `ivljenja veoma va`no za kr{}ane. Stoga treba izbjegavati {tivo, programe i glazbu koji su svjetovni po sadr`aju ili pornografski po prirodi. Kr{}anin ne smije i}i (ili gledati na televiziji) u kino ili kazali{te gledati izvedbe izopa~ene prirode (Rimljanima 13:14; Filipljanima 4:8).

C.  Koristiti duhovnom boljitku
    Slobodno vrijeme u `ivotu kr{}anina treba biti ozna~eno djelatnostima koje izgra|uju i pojedinca i tijelo Kristovo (Rimljanima 6:13; 1.Korin}anima 10:31,32). Trebamo izbjegavati mjesta i obi~aje ovoga svijeta. Zato, kr{}anin ne smije imati udjela u bilo kojem drugom obliku zabave koji privla~i tjelesnu prirodu i/ili {teti ugledu kr{}anskog svjedo~anstva (2.Korin}anima 6:17; 1.Solunjanima 5:21, 22; 1.Ivanova 2:15-17).

III.  Osobni integritet
    @ivjet }emo na na~in koji poti~e vjeru i povjerenje, donose}i plodove Duha, i poku{ati pokazati Kristov karakter u svem na{em pona{anju.

A.  Pouzdanje i povjerenje
    Kr{}anin mora biti dostojan povjerenja, pouzdan, i osoba od rije~i (Matej 5:37; 1.Petrova 2:11, 12). Zato je prisega suprotno kr{}anskoj pouzdanosti i treba je izbjegavati (Matej 5:34-37; Jakov 5:12). Krist je naukom i primjerom nau~avao ljubiti na{e neprijatelje i vi{e se brinuti za bra}u (Matej 5:43-48; Rimljanima 12:10; Filipljanima 2:3; 1.Ivanova 3:16). Trebamo se pona{ati na na~in koji }e druge upu}ivati ka Kristu (Matej 5:16; 1.Korin}anima 11:1).

B.  Plod Duha
    Ako `ivimo u Duhu o~itovati }emo plod (stavove i djela) Duha i ne}emo uga|ati po`udi tijela (Gala}anima 5:16, 22-25; 1.Ivanova 1:7). Povjerljiv odnos s drugima je prirodna posljedica na{eg odnosa s Gospodinom (Psalam 1:1-3; Matej 22:37-40). Nedostatak dono{enja ploda u na{im `ivotima }e biti su|en (Matej 7:16-20; Luka 13:6-9; Ivan 15:1-8).

C. Kristov karakter
Ljubav prema drugima je obilje`je Kristovog `ivota u nama (Ivan 13:34,35; 15:9-13; 1.Ivanova 4:7-11). U odnosu s Ocem Isus je o~itovao podlo`nost (Luka 22:42; Ivan 4:34; 5: 30). U odnosu s drugima, pokazivao je prihva}anje (Ivan 8: 11), suosje}anje (Matej 9:36; Marko 6:34), i pra{tanje (Matej 9:2; Luka 5:20). Ne mo`emo donositi plodove Duha i o~itovati Kristov karakter bez duhovne privr`enosti Kristu (Ivan 15:4, 5) i bez posjedovanja sjemena Rije~i usa|enog u na{e srce (Ivan 15:3; 1.Petrova 1:22, 23).

IV.  Obiteljske odgovornosti
    Dati }emo prvenstvo ispunjavanju obiteljskih odgovornosti, o~uvanju svetosti u braku i odr`avanju bo`anskog poretka u domu.

A.  Prvenstvo obitelji
    Obitelj je osnovna jedinica ljudskih odnosa i kao takva temeljna i dru{tvu i crkvi (Postanak 2:18-24). Bo`ansko podrijetlo obitelji, skupa s njezinim temeljnim karakterom ~ini nu`nim davati prvenstvo slu`bi obitelji i s osobnog i sa zajedni~kog gledi{ta. Obavljanje kr{}anskih disciplina i vrlina treba po~eti u domu (Ponovljeni zakon 6:6, 7). Stoga na{e obitelji trebaju uspostaviti neki redoslijed obiteljske pobo`nosti i trebaju nastojati osigurati kr{}ansko okru`enje u domu (1.Timoteju 3:3, 4; 5:8).

B.  Svetost braka
    Brak je uspostavljen od Boga i on je duhovno zajedni{tvo u kojem su mu{karac i `ena spojeni od Boga da bi zajedno `ivjeli kao jedno (Postanak 2:24; Marko 10:7). Zbog bo`anskog karaktera braka, on je do`ivotna obveza s jedinim jasnim biblijskim dopu{tenjem za razvod u slu~aju preljube (Matej 5:32; 19:9).
   Seksualni odnos, bilo prije braka, bilo s nekim drugim osim s bra~nim partnerom je strogo zabranjen u Svetom Pismu (Izlazak 20:14; 1.Korin}anima 6:15-18). Shva~aju}i svetost braka supru`nici bi trebali nastojati odr`ati sretan, skladan i svet odnos. Ako do|e do razvoda, crkva treba bri`no osigurati ljubav, razumijevanje, i savjet onima koji to prolaze. Ponovno vjen~avanje razvedenih osoba treba poduzeti tek nakon potpunog razumijevanja i podlo`nosti uputama Svetog Pisma glede tog pitanja (Matej 19:7-9: Marko 10:2-12; Luka 16:18; Rimljanima 7:2, 3; 1.Korin}anima 7:2, 10, 11). Ako kr{}anin odlu~i ostati samac, ta se odluka treba po{tivati i shvatiti kao prihvatljiva biblijska alternativa (1.Korin}anima 7:8, 32-34).

C.  Bo`anski red u domu
    Kada je Bog stvorio ~ovjeka, stvorio ih je mu{ko i `ensko (Postanak 1:27). Dao im je izrazito razli~ite karakteristike (1.Korin}anima 11:14, 15; 1.Petrova 3:7), kao i razli~ite odgovornosti (Postanak 3:16-19; 1.Petrova 3:1-7). U Bo`jem redu mu` je glava doma (Efe`anima 5:22-31; Kolo{anima 3:18, 19), roditelji trebaju odgajati i urazumljivati svoju djecu (Efe`anima 6:4, Kolo{anima 3:21), a djeca trebaju slu{ati i po{tivati svoje roditelje (Izlazak 20:12; Efe`anima 6:1-3; Kolo{anima 3:20). Da bi u domu postojao sklad, mora se po{tivati Bo`ji red odgovornosti.

V.  Uzdr`ljivost u pona{anju
    Biti }emo uzdr`ljivi u pona{anju i suzdr`avati se od djelatnosti i stavova koji su uvredljivi na{im bli`njima ili koji vode ka ovisnosti ili ropstvu.

A.  Uzdr`ljivost
    Jedna od najva`nijih kr{}anskih vrlina je uzdr`ljivost ili samokontrola (1.Korin}anima 9:25; Titu 1:8, 2:2). Navedena je kao plod Duha (Gala}anima 5:23). Potaknuti smo biti umjereni i uravnote`eni u na{em pona{anju (Filipljanima 4:5). Sveto Pismo ukazuje da je u na{oj mo}i kontrolirati na{e razmi{ljanje (Filipljanima 4:8), na{ gnjev (Efe`anima 4:26), i na{u komunikaciju (Efe`anima 4:29: Kolo{anima 3:8). Imati samodisciplinu odra`ava silu Bo`ju u na{em `ivotu (1.Korin}anima 9:27; 2.Petrova 1:5-11).

B.  Sabla`njivo pona{anje
    Biblija jasno govori da trebamo biti osjetljivi prema potrebama i osje}ajima drugih kao prikaz na{e ljubavi prema njima (Matej 22:39; Rimljanima 12:9-21; 13:10; Filipljanima 2:3-5). Ponekad je potrebno kontrolirati na{e pona{anje kako ne bi sablaznili druge (Rimljanima 14:13-21; 1.Korin}anima 8:9-13). Kao {to znamo Krista po Duhu, tako trebamo znati i druge i ne suditi ih samo po njihovom izvanjskom pona{anju (2.Korin}anima 5:16). Po{tovanje i tolerantnost spram razlika u drugima trebali bi karakterizirati na{e odnose (Rimljanima 14:2, 3; 1.Korin}anima 8:8; Efe`anima 4:2; Kolo{anima 3:13; 1. Timoteju 4:1-5).

C.  Ovisnost i ropstvo
    Jedna od op}ih dobrobiti na{e slobode u Kristu je sloboda od vladavine negativnih sila (Ivan 8:32, 36; Rimljanima 6:14; 8:2). Savjetovano nam je ne dati se opet u jaram ropstva (Gala}anima 5:1). Stoga se kr{}anin treba potpuno uzdr`avati od svih alkoholnih pi}a i drugih kemijskih tvari koje stvaraju naviku i mijenjaju raspolo`enje kao i od kori{tenja duhana u bilo kojem obliku, marihuane i svih drugih opojnih tvari i nadalje se mora uzdr`avati od bilo koje aktivnosti (poput kockanja ili pro`drljivosti) koja kalja tijelo kao hram Duha Svetog ili koja dominira i porobljuje duh oslobo|en u Kristu (Izreke 20:1; 23:20-35; Izaija 28:7; 1.Korin}anima 3:17; 5:11; 6:10; 2.Korin}anima 7:1; Jakov 1:21).

VI.  ^edan izgled
    Pokazati }emo biblijski princip ~ednosti time {to }emo izgledati i obla~iti se na na~in koji }e osna`iti na{e kr{}ansko svjedo~anstvo. Tako|er }emo izbjegavati ponos, ki}enje ili putenost.

A.  ^ednost
    Prema biblijskoj ideji, ~ednost je unutarnja duhovna vrlina koja se zgra`a svega nedoli~nog i ne~istog, koja je ~ista u mi{ljenju i pona{anju, i bez neotesanosti i nepristojnosti u obla~enju i pona{anju (Efe`anima 4:25, 29, 31; 5:1-8; 1.Timoteju 2:9, 10). Stoga ~ednost uklju~uje na{ izgled, obla~enje, govor i pona{anje i mo`e se primijeniti na sve situacije. Osnovno pitanje je, da li je na{ `ivot ugodan ili neugodan Bogu?

B.  Izgled i odje}a
    Na{ `ivot, karakter i slika o sebi se odra`avaju u na{oj odje}i i na~inu obla~enja. Poticaj Svetog Pisma, "Ne suobli~ujte se ovom svijetu", podsje}a nas da na{ na~in obla~enja mora biti ~edan i pristojan (Rimljanima 12:2; 1.Solunjanima 5:22-23). Bogu nije neugodno ako se lijepo obla~imo i pazimo na sebe. No, iznad svega moramo ~eznuti za duhovnom ljepotom, koja ne proizlazi iz izvanjskog ure|ivanja nakitom, skupom odje}om, ili {minkom, ve} iz dobrih djela, pristojnih razgovora i blagog i mirnog duha (Filipljanima 4:8; 1.Petrova 3:3-5).

C.  Ponos, ure|ivanje, putenost
    Kao pobo`ni ljudi trebamo se uzdr`avati od svih po`uda tijela i izbjegavati obla~enje na na~in koji poti~e nemoralne misli, stavove ili na~ine `ivota (Gala}anima 5:13-21; 1.Petrova 2:11; 2.Petrova 1:4). Na{a ljepota ne ovisi o ure{enom, rasko{nom obla~enju; ekstravagantnoj, skupoj odje}i, ili o kori{tenju nakita ili {minke, ve} o na{em odnosu s Kristom. Vanjsko ure{ivanje, bez obzira da li odje}a ili nakit, kao izvanjski pokazatelj osobne vrijednosti je suprotno duhovnom stavu (Jakov 2:1-4).

VII.  Dru{tvene obveze
    Na{ cilj bi trebao biti ispunjavanje na{ih obveza spram dru{tva time {to }emo biti dobri gra|ani, ispravljati dru{tvene nepravde i {titi svetost `ivota.

A.  Biti dobri gra|ani
    Kao kr{}ani pripadnici smo Kraljevstva Bo`jeg kao i dru{tvenog poretka ovog svijeta. Poslu{nost Bogu zahtjeva odgovorno pona{anje kao gra|ana svoje zemlje (Marko 12: 13-17; Rimljanima 13:1-7; 1.Petrova 2:13-17). Stoga trebamo podr`avati gra|anski zakon i red; po{tivati na{e vo|e i moliti za njih; uzeti u~e{}e u {kolstvu, zajednici i upravnim djelatnostima; koristiti na{a glasa~ka prava; i iznositi svoje mi{ljenje o jasnim moralnim pitanjima. Bo`ji zakon je najvi{i, no moramo se pokoravati zakonima svoje zemlje ukoliko ne dolaze u sukob s poslu{no{}u Bogu (Dj. apostolska 5:29). Kada postane nu`no usprotiviti se praksi i zahtjevima vlade, to bi trebali u~initi iz brige za poticanjem pravednosti, a ne iz u`itka u neredu i prepirki.

B.  Ispravljanje dru{tvenih nepravdi
    Ljubav prema drugima i priznanje jednake vrijednosti svih ljudi pred Bogom (Dj. apostolska 10:34; 17:26) nas trebaju izazvati na poduzimanje koraka za popravljanje situacije onih koji su socijalno ugro`eni, zanemareni, gladni, za besku~nike, i `rtve predrasuda, progonstva i tla~enja (Matej, 22:39; Rimljanima 13:8-10; 1.Ivanova 3:17). U svim na{im poslovima trebamo paziti na ljudske potrebe (Luka 10:30-37; Jakov 1:17) i ~uvati se rasne i ekonomske diskriminacije. Svaka osoba treba imati slobodu {tovanja i u~estvuje u `ivotu Crkve bez obzira na rasu, boju, spol, dru{tveni polo`aj ili nacionalnost.

C.  Za{tita svetosti `ivota
    Samo Bog daje `ivot (Postanak 1: 1-31); stoga imamo prema Bogu odgovornost brinuti se za svoj fizi~ki `ivot i `ivote drugih. Ako okolnosti to zahtijevaju moramo biti spre- mni riskirati na{ `ivot u slu`bi drugima (Ivan 15:13); no op}e pravilo je potreba po{tivanja na{egšfizi~kog `ivota i koristiti svaki dostojan na~in odr`avati ga. Budu}i samo Bog daje `ivot, samo On mo`e odlu~iti kada on treba zavr{iti (Psalam 31:14, 15). Budu}i je ljudski fetus svet i blagoslovljen od Boga, vjerujemo da imamo odgovornost {tititi `ivote nero|enih (Jeremija 1:5; Luka 1:41). ^vrsto vjerujemo u moralnu neispravmnost poba~aja i eutanazije ostarjelih, umno zaostalih, neizlje~ivo bolesnih i bilo kako drug~ije hendikepiranih, iz razloga osobne pogodnosti, dru{tvene prilagodbe, ili ekonomskog dobitka. Nadalje, vjerujemo da je na{a kr{}anska odgovornost brinuti se za zemlju i njezina prirodna bogatstva. U po~etku je Bog dao ~ovjeku vladavinu nad zemljom (Postanak 1:26-30). No, to nam ne daje dopu{tenje one~i{}avati na{ prirodni okoli{ ili rasipati prirodna bogatstva zemlje.

OBJA[NJENJA
I.  Nanovo ro|enje
1.  "Ako se tko ne rodi iz vode i Duha, ne mo`e u}i u kraljevstvo Bo`je" (Ivan 3:5)
2.  Da li je ro|enje iz vode prirodno ili duhovno ro|enje? Prirodno, "{to je od tijela ro|eno,
    tijelo je; i {to je od Duha ro|eno, duh je." (Ivan 3:6)

II.  Obredi crkve (Sakramenti)
A.  Kr{tenje vodom
1.  Kr{tenje vodom zna~i podroniti ili umo~iti, ili pokop pod povr{inu vode i ponovo podizanje.
2.  Kr{tenje vodom nije ulaz u crkvu ve} ~in poslu{nosti nakon {to osoba do`ivi obra}enje.
3.  Podronjenje smatramo biblijskim na~inom kr{tenja vodom. Preporu~amo na{im u~enicima
    kr{tenje od propovjednika koji je kr{ten Duhom Svetim. No, utoliko {to su apostoli krstili prije
    i nakon Pedestnice, ostavljamo ovo pitanje na savjesti pojedinca, i ne bi ih trebali isklju~iti
    ako su zadovoljni svojim kr{tenjem, ako su kr{teni u ime Oca, Sina i Duha Svetog.
4.  Kr{tenje vodom obavljaju zare|eni ili priznati `upnici/pastori, u skladu s poslanjem koje je
    Isus dao u Mateju 28:19: "Krste}i ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga".
5.  Odobravamo {tampanje kr{tenica i preporu~amo da ih `upnik/pastor, koji je obavio kr{tenje
    preda onima koji su se krstili.

B.  Ve~era Gospodnja (Euharistija - eucaristw) i pranje nogu svetima
    Razmatralo se pitanje Ve~ere Gospodnje/Euharistije (eucaristw) i pranja nogu svetima i Sabor je zaklju~io da se oboje nau~ava u Novom zavjetu i da ih se mo`e obavljati na istom Bogoslu`ju ili u razli~ito vrijeme po `elji lokalnih crkvi. Da bi o~uvali jedinstvo tijela, i da bi bili poslu{ni svetoj Rije~i, preporu~a se svakom ~lanu u~e{}e u ovim svetim slu`bama, koje treba vr{iti jedan ili vi{e puta na godinu.

III.  Obiteljsko Bogo{tovlje
    Razmatralo se obiteljsko Bogo{tovlje i Sabor je preporu~io i poticao uklju~ivanje obitelji svih crkvi u ovu veoma svetu i va`nu slu`bu bar jednom na dan, i to u vrijeme koje najbolje odgovara ku}anstvu, i da roditelji trebaju paziti da se svako dijete {to je ranije mogu}e pou~i {tovati Boga i svoje roditelje time {to }e tiho i pa`ljivo slu{ati ~itanje Bo`je Rije~i i spu{tati se na koljena tijekom molitve. Pastori i |akoni svake crkve se savjetuju za uporabu svog utjecaja i poseban trud u poticanju svake obitelj u crkvi na vr{enje ove pobo`ne djelatnosti svaki dan.

IV.  Razvod i ponovni brak
1.  Sve prija{nje odluke o razvodu i ponovnom braku preina~ene u slijede}e: Sve stranke koje su
    se odvojile od svojih bra~nih drugova zbog preljube, nakon {to su pro{li razvod i ponovo u{le
    u brak, ako su u drugim stvarima podobne, prikladne su za ~lanstvo u Crkvi Bo`joj.
2.  Utoliko {to je zlo razvoda naraslo do takvih zastra{uju}ih razmjera i s obzirom da je Crkva
    Bo`ja institucija svetosti bo`anski odre|ena slu`iti najboljim interesima ljudske rase, stoga neka
    bude odlu~eno o ponovnom potvr|ivanju na{e tradicionalne pozicije glede svetosti doma i
    nepovredivosti bra~nih zavjeta, koji se oboje trebaju smatrati nepromjenjivima za za{titu na{e
    nacionalne sigurnosti. Utoliko {to smatramo da su trenutni dru{tveni trendovi {tetni domu,
    Crkvi i naciji. Nadalje neka bude odlu~eno da propovjednik bude primjer kr{}anske ~isto}e i
    da njegov bra~ni status besprijekoran. Crkva Bo`ja mora imati slu`bu najvi{eg tipa - slu`bu
    ~ije moralno i duhovno iskustvo daju poticaj razvoju kr{}anskog karaktera nu`nog nacionalnom
    ponosu na{e dr`ave i o~uvanju na{ih kr{}anskih principa.

V.  Lo`e i bratski redovi
1.  Crkva Bo`ja nau~ava da ~lanovi ne smiju pripadati lo`ama.
2.  Ako se netko tko ima osiguranje s bratskim ili tajnim redom ujedini s Crkvom, on mo`e
    nastaviti svoje osiguranje spomenutim redom, pod uvjetom da ne ide na njihove tajne sastanke.

VI.  Nadnaravno iscjeljenje
    Preporu~amo na{im ljudima prilikom svjedo~enja o nadnaravnom iscjeljenju suzdr`avati se od upotrebe izraza koji napadaju lije~nike ili upotrebu medicine. Propovijedajte i svjedo~ite o nadnaravnom iscjeljenju kao o privilegiji daju}i Bogu slavu.

VII.  Aktivna vojna slu`ba
    Crkva Bo`ja vjeruje da narodi mogu i trebaju razrije{iti svoje nesuglasice bez ratova; no, u slu~aju rata, ako se ~lan uklju~i u aktivnu slu`bu, to ne}e utjecati na njegov status u Crkvi. U slu~aju da ~lan koji je pozvan u aktivnu slu`bu ima prigovor savjesti vojnoj slu`bi, Crkva }e ga podr`ati u njegovom ustavnom pravu.

VIII.  Duhan
    Ovaj Sabor se suglasio jednoglasnom stavu protiv uporabe duhana u bilo kojem obliku.

IX. Pitanje i odgovor
      ˇ Pitanje: Da li bi oni koji ne daju desetak trebali imati glas u Crkvi?
      ˇ Odgovor: Ako ~lan nema dovoljno interesa za Crkvu da je podr`ava svojim desetkom,
              trebao bi imati dovoljno po{tovanja spram Crkve i {utjeti na poslovnim sastancima.

NEKA JE NADALJE RJE[ENO da mi, kao `upnici/pastori i ~lanovi, te`imo suobli~avati
      se pozitivnim vrlinama ljubavi, milosr|a i pra{tanja kao {to je to nau~avao Isus Krist.